« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Posjet Islamskom centru u Zagrebu
Posjet Židovskoj općini u Zagrebu
Posjet Pravoslavnoj i Grkokatoličkoj crkvi
POSJET ISLAMSKOM CENTRU U ZAGREBU
Unatoč lošim vremenskim uvjetima, 7. listopada 2011. godine, posjetili smo Islamsku zajednicu u zagrebačkom Folnegovićevom naselju u pratnji profesorice Sruk, ravnateljice prof. Nine Karković i psihologice prof. Ane Ribarić Gruber .
Islamski učitelji toplo su nas dočekali i strpljivo odgovarali na sva postavljena pitanja.
Saznali smo puno novih informacija o islamskim običajima, molitvama, postu te načinu života.
U Zagrebu danas živi oko 2% muslimana. Iako razmjerno malena zajednica, islam svojom povijesnom baštinom spada u krug tradicionalnih religija u gradu Zagrebu.
Osim džamije, u sklopu Islamskog centra nalazi se i Zagrebačka medresa, tj. Islamska gimnazija te Dječji vrtić „Jasmin“ za svu djecu, neovisno o vjeroispovijesti.
Centar krasi i sportski centar s igralištem Nogometnog kluba „Nur“ .
Kako bismo mogli obići džamiju, morali smo poštivati običaj nošenja marame i skidanja obuće prije ulaska.
Islamska vjeroučiteljica provela nas je kroz unutrašnjost džamije i objasnila nam značenje pojedinih važnih mjesta.
Ovaj ugodni i zanimljivi posjet Islamskoj zajednici bio je pokazatelj dobroga međureligijskog dijaloga.
Lucija Lulić, 3.c
POSJET ŽIDOVSKOJ OPĆINI U ZAGREBU, PALMOTIĆEVA 16
Rabin Luciano Moše Prelević srdačno je primio međureligijsku skupinu XVI. gimnazije s ravnateljicom Ninom Karković, prof. te vjeroučiteljima prof.Miljenkom Grubešom i prof.Ivanom Sruk, dana 17. ožujka 2012., u sinagogi Židovske općine Zagreb. U nadahnutom, vrlo živom i zanimljivom predavanju, prilagođenom gimnazijalcima, uveo nas je u osnove židovstva, vjerske, sociološke i kulturalne sadržaje, te posebice povijest i sadašnjost židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Pokazao nam je i objasnio sve bitne elemente sinagoge. Predstavio nam je glavne židovske vjerske sadržaje.
Nakon predavanja započeli smo otvoreni međureligijski dijalog u kojem nas je rabin obogatio mnogim židovskim vrijednostima. Učenici su bili vrlo zainteresirani i aktivni u dijalogu. Dobili su odgovore na mnoga postavljena pitanja.
„ Židovska općina Zagreb osnovana je 1806. godine, a njezino članstvo se tada sastojalo od sedamdesetak članova. Zahvaljujući promjenama u društvu, Židovi su stjecali građanska prava što je rezultiralo rastom i jačanjem zajednice.
Svoj procvat i kulminaciju u gospodarskom, kulturološkom i sociološkom smislu Židovska zajednica u Zagrebu postigla je između dva rata.
Godine 1941. brojala je 11.000 članova, čije je djelovanje bilo organizirano kroz brojne kulturološke, karitativne i sportske židovske organizacije. Drugi svjetski rat preživjela je samo jedna četvrtina zagrebačkih Židova. Danas Židovska općina Zagreb broji oko 1500 članova, te nastavlja djelatnosti na očuvanju tradicije, kulture i identiteta.“ (www.zoz.hr)
Lucija Lulić, 3c
Posjet pravoslavnoj i grkokatoličkoj crkvi učenika XVI. gimnazije
Zainteresirani učenici XVI. gimnazije, uz pratnju vjeroučiteljâ prof. Ivane Sruk i prof. Miljenka Grubeše, posjetili su dvije ugledne zagrebačke crkve: pravoslavnu Sabornu crkvu Preobraženja Gospodnjeg (2. prosinca 2011.) i grkokatoličku Konkatedralu Sv. Ćirila i Metoda (4. svibnja 2012.).
Učenici i profesori razgledali su Crkvu Preobraženja Gospodnjeg u Preobraženskoj ulici koja je izgrađena je na temeljima nekadašnje katoličke Crkve Sv. Margarete 1866. po nacrtu arhitekta Franje Kleina, a obnovljena 1884. po nacrtima Hermanna Bolléa. Prigodno predavanje održao je đakon g. Branimir Jokić koji je ukratko opisao pravoslavlje i Srpsku Pravoslavnu Crkvu, posebnosti bizantskog obreda, razlike između bizantskog i rimskog obreda, razlike između Pravoslavne Crkve i Rimokatoličke Crkve, povijest Srpske zajednice i crkve u Zagrebu te umjetnički značaj i vrijednost Crkve Preobraženja Gospodnjeg. Nakon predavanja, uslijedila su razna pitanja učenika, uglavnom o svećeničkom celibatu, o obvezi nošenja brade u klerika i o svakodnevnim odnosima s katolicima.
Nešto manje brojna skupina posjetila je 4. svibnja 2012. god. grkokatoličku Konkatedralu Sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu u Ćirilometodskoj ulici.
Hrvatska Grkokatolička Crkva, tj. Križevačka eparhija, autonomna je „sui iuris“ (lat. „svoga prava“) Istočna Katolička Crkva bizantskog obreda u punom zajedništvu s Rimokatoličkom Crkvom, što znači da priznaje Rimskog Papu kao vrhovnog poglavara. Iako je prigodno predavanje bogoslova Anta bilo prilično slično onome đakona g. Jokića, bogoslov je opisao povijest grkokatolika u Hrvatskoj i u Europi te upozorio na jedinstvo grkokatolika i rimokatolika koji su članovi jedne Crkve. Upozorio je na to što se grkokatolike mnogo puta smatra pravoslavcima, iako oni to nisu, već samo katolici drugog, istočnog (bizantskog) obreda.
„Grkokatolici i rimokatolici su braća, samo što im se razlikuju jezik, odjeća, običaji, ali - oni su djeca iste obitelji“, rekao je bogoslov Anto.
Ove godine Križevačka eparhija slavi 400. godišnjicu sklapanja punog vjerskog, (dogmatskog), sakramentalnog i hijerarhijskog zajedništva (Unije) s Rimskom Apostolskom Stolicom koju je marčanski vladika Simeon Vratanja sklopio 21. studenog 1611. godine.
Ivo Mrvelj, 2. c