preskoči na sadržaj

XVI. gimnazija Zagreb

Login

Korisne poveznice:

MZOS
AZOO
Portal za kole
Sve o dravnoj maturi
CARNET



« Studeni 2024 »
Po Ut Sr e Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani dogaaji

Dobrodoli

LJETOPIS 2022

LJETOPIS 2021

VIRTUALNA KNJINICA


 


 

 

 

Terenska nastava Brijuni

Oaza spokoja, riznica najposebnijih prirodnih primjeraka, raj na Zemlji samo su neki od sinonima za Brijune koje smo u razdoblju od 25.5. do 27.5.2017. posjetili u vodstvu profesorice Anamarije Kardum Zenebe te profesora u pratnji: Antonije Boi, Dine Šimatovi i Damira Bešia. Uz moj razred, 3.a, prvaši i drugaši dobili su priliku pridruiti nam se u zanimljivoj ekspediciji koja nam je pruila istinski odmor za dušu i um.

 

Odluka o putovanju u Istru pala je krajem petoga mjeseca – kad vruina zavlada Zagrebom, a pod njezinim uinkom i školska godina krene isparavati. Testovi i ispitivanja nagomilali su se u naše ve preoptereene glave pa je sama ideja o putovanju u potpunosti obuzela naše misli i maštu i motivirala nas da se posvetimo svojim obvezama kako bi mogli uivati tih par dana. Nakon odviše iscrpljujue nastave spomenutoga dana otisnuli smo se na put prema Istri gdje nam je prva postaja bilo mjesto Livade podno Motovuna u kojemu se nalazi tvornica tartufa Zigante. Strunjaci za tartufe, gospodin Ivica i njegova dva marljiva psa, povela su nas u pounu dvosatnu šetnju gustom šumom gdje smo imali priliku izravno vidjeti proceduru pronalaska i branja crnih tartufa. Vrijedne istarske bisere vrijedni su radnici, naša dva psa, s lakoom nanjušili ispod površine zemlje omoguujui na taj nain ljudima inae nemoguu misiju. Uistinu je dirljivo vidjeti takav harmonian sklad ljudi, ivotinja i biljaka, cjelokupne prirode, koji bi nam svima trebao pruiti kao zvijezda vodilja.

Kad ve spomenuh zvijezde, vrijedilo bi osvrnuti se i na našu sljedeu postaju - zvjezdarnice Tian i Višnjan. Sama lokacija navedenog objekta oduzima ovjeku dah: na zelenom breuljku okruena prirodom i u daljini morem te obasjana poslijepodnevnim suncem otkrila nam je zvjezdarnica, tonije njezini marljivi zaposlenici. Gledati Sunce kroz profesionalni teleskop te imati priliku vidjeti jedan još vei i profesionalniji uistinu nije svakodnevno iskustvo iako je moda veinu mojih suputnika najviše zabavilo penjanje po kamenim stijenama – hrvatskom stonehengeu - dopremljenima do zvjezdarnice kako bi se ouvala sama priroda i ukomponirala u koncept modernoga znanstvenog doba koje ju odviše esto zanemaruje.

Predavanje o zvjezdarnici bilo je takoer vrlo pouno, a u kratkim crticama saznali smo sljedee informacije: iako je s Višnjanske zvjezdarnice otkriveno mnogo malih tijela Suneva sustava, krug djelatnosti Zvjezdarnice nije ogranien samo na astronomiju. Uz sestrinske organizacije zvjezdarnica provodi niz edukacijskih projekata u cijelom STEAM podruju, s naglaskom na rad s visoko motiviranim i darovitim uenicima.

Nakon toga uslijedilo je nenadano iznenaenje, pravi biser puta, ono o emu bi reforma školstva trebala stremiti: konceptu i nainu predavanja profesora Korada Korlevia. Kratko predavanje pretvorilo se u zanimljivu  raspravu o opasnostima iz svemira, razvoju ovjeka, ljudskoj zlobi, pohlepi i potrošakom društvu koje upravo pred našu generaciju stavlja odgovornost  dosad nikada vienu u povijesti ovjeanstva. Dakle, na nama je da shvatimo da ideal ivota koji nam se namee u medijima nije ostvariv (osvrnuvši se duhovito i sarkastino na bogatstvo jednog domaeg bogatog nogometnog dunosnika i njegovu nezasluenu popularnost i ugled). Šanse da nas uništi golemi asteroid je 1:200 000, to se ini malim rizikom, ali je znatno vjerojatniji nego dobitak na lotu. Znai, mi se moramo bojati gospodarskog i društvenog kolapsa itave civilizacije te posljedica koje bi mogle iz toga proizai.

Sljedei dan uputili smo se prema Puli gdje prve znakove ljudskoga ivota na spomenutome prostoru biljee ostatci stari više od milijun godina, a prvi poznati zapis datira iz 10. stoljea prije nove ere. Razgled grada uz pounu i opuštajuu šetnju s turistikim vodiem bio je tek poetak prave poslastice koja je uslijedila, a rije je o Brijunima koji su bili i originalna destinacija našega putovanja. Zeleni breuljci i travnjaci koji odišu iskonskom ljepotom uz zvuk morskih valova te dodir sunanih zraka nezamjenjiv je i nevjerojatan osjeaj. Posjetili smo Veliki Brijun, najvei u skupini od 14 otoka. Izloba "Tito na Brijunima" uz zbirku prepariranih ivotinja stalna su postava muzeja koji je bio naše prvo odredište. Pouna ali i dalje opuštena atmosfera nastavila se u, po meni najljepšem dijelu, jednosatnoj vonji vlakom tijekom koje smo upili sve mogue zapanjujue prirodne blagodati tog istinskoga istarskog blaga. Vonju smo završili u safariju u kojemu smo došli u susret s inae rijetko vienim ivotinjama, zebrama, ljamama, slonicom Lankom.

Kao šlag na tortu došlo je i kupanje u osvjeavajuemu moru uz melem za oi, vizuru Brijuna u zalazak sunca, pogled koji je do krajnjih granica upotpunio naše i do tada ionako posebno iskustvo. Nakon povratka brodom koji nam je uistinu teško pao (i nakon još jedne kratko prospavane noi), sutradan smo krenuli okolnim putem prema Zagrebu. Pod okolnim putem podrazumijevam posjet Rou, malenome gradu usred istarskih breuljaka, povijesno obogaenim crkvom s glagoljikim zapisima, zatim Humu, najmanjemu gradu na svijetu koji je svoj golem šarm uspio "stisnuti" u dvije uske ulice. Motovun, sada poznat po ljetnome filmskom festival, naša je posljednja istarska destinacija. Kratka vonja busom i uspinjanje pješice uz prie turistikoga vodia (Hvala teti Smirni!) isplatili su se za obogaenje duha koju nam je grad svojim tajnovitim strminama pruio.

Memorijalni centar "Lipa pamti" uslijedio je nakon zasluenoga odmora, ruka, no iako omamljeni istarskim specijalitetima – maneštrom I pljukancima, istinski smo uivali i u zanimljivome izlaganju vodia koji su nam predoili mo i ustrajnost jedne zajednice koje prkosi i opstaje, ak i nakon što je nad njome izvršen s pravom reeno genocid! Nakon potresne, ali i dirljive, motivirajue prie Lipljana, uputili smo se s našom velikom alošu prema Zagrebu. 

Isprianu istarsku avanturu s pravom u nazvati nezaboravnom i moje zahvale od srca idu profesorima, posebno Anamariji Kardum Zenebe koja nam je omoguila da se u dva i pol dana istinski oporavimo i regeneriramo uz riznice ljepote, povijesti, zabave i znanja koje su obogatile naš duh i stvorila divna sjeanja na prekrasne istarske dragulje, sjeanja koja emo, nadam se, uvijek nositi u srcima, umu i fotoalbumu.

Ivor Katovi, 3.a

 


Terenska nastava iz fizike - Smiljan

Namjerno nisam htjela krenuti s klasinim: "U utorak 16.5. generacija 3. razreda XVI. gimnazije posjetila je Smiljan..." jer biste generalno izgubili volju za itanjem tamo negdje na pola.

Naša terenska nastava sastojala se od dva dijela: obilaska memorijalnog centra "Nikola Tesla" u Smiljanu i adrenalinskog parka "Rizvan city". 

 

 

Memorijalni centar sastoji  se od rodne kue Nikole Tesle, crkve sv. apostola Petra i Pavla, gospodarskog objekta, klupa, trijema, ispitne stanice, spomenika Nikoli Tesli, vanjskog auditorija, Tesline turbine, mosta i multimedijskog centra s igralištem („za djecu“).

Evo najiskrenije, sve one vrtee spravice u parku memorijalnog centra izazvale su mi duplo vei adrenalin nego adrenalinski park. Doem u Smiljan i oekujem priicu o Nikoli Tesli, 20 min poslije ne znam se više spustiti s vrtuljka... Pa kad ve spominjemo priicu o Nikoli, ovo je moja priica:

Nikola Tesla, izumitelj, elektrotehniar, fiziar, ali ponajprije ovjek genijalnog uma. itajui Tesline brojne citate u memorijalnom centru, jasno se vidi briljantnost njegovog uma i po pitanju vrlo neoekivanih tema. S toga sam se pronašla kako s njegovog razraenog monologa o elektromagnetskoj indukciji prelazim na citat o njegovoj fobiji u vezi enskih naušnica. Uistinu nepredvidljiv ovjek. Od pria kako je skakao s kišobranom s krova poput Petra Pana do profesorskih nacrta i beskrajno dugih ispisa formula, kroz samo par prostorija, Teslu smo doivjeli kao stvarnu i cjelovitu osobu.

 Na tavanu rodne kue nalaze se funkcionalni Teslini izumi kao što su induktivni elektro motor, okretno magnetsko polje poznatije pod nazivom „Kolumbovo jaje“, Teslin transformator, Teslina turbina i moe se vidjeti zoran prikaz razlike Edisonove istosmjerne i Tesline izmjenine struje u prenošenju na udaljenosti. Najviše me se dojmila ispitna stanica koja je kopija Teslinog laboratorija iz Colorado Springsa jer je tada došao red na nas. Drali smo neonske lampe u rukama bez ikakvog kabla ili ice koje bi svijetlile pri ukljuivanju transformatora. Za osobu koja jedva ima 3 iz fizike, ovo je bila magija.

U adrenalinskom parku najvea atrakcija bila je ogromna ljuljaka visine 15 metara. Uz milozvuke vrištanja i spokojan pogled na  vrhove Velebita, nadoplata od 30 kn više se nije inila kao velik iznos. Tijekom boravka u  adrenalinskom parku svi smo potajno i eljno išekivali barem malo straha u oima profesora i profesorica koji su se odvaili sudjelovati u gotovo svim aktivnostima. Pohvale njima što su se lijepo uklopili meu nas uenike, kojima adrenalin i strah nisu strana pojava.

Prokomentirali smo par puta tijekom tog dana kako nas ova terenska potpuno vraa u osnovnu školu. Atmosfera u busu kao da idemo na maškare, sendvii, trenirke, boravak u prirodi, ma kompletan  dan bez svih briga.

Da ne kompliciram dalje, bilo je baš lijepo.

Ines Kocijan, 3.b

preskoči na navigaciju