« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | e | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
PREDSTAVLJAMO VAM NOVE PROFESORE…
Sunana Lea Kolbezen, prof. (o sebi osobno)
Diplomirala sam sociologiju i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakon ega sam se intenzivno bavila prevoenjem, a kada sam osjetila zasienje prešla sam u kreativu te više godina radila kao copywriter u prestinoj svjetskoj agenciji. Uz isto kreativne zadatke u suradnji sa švedskom trendhunting mreom radila sam trend analize u regiji koje su korištene kao podloga za kreativne koncepte. Iz osobnih sam se razloga vratila u Hrvatsku i zapoela nastavniku karijeru, a jedan od veih projekata u kojima sam sudjelovala je Poduzetništvo za gimnazijalce gdje sam kao mentorica sudjelovala i u izradi hrvatsko-engleskog rjenika za poduzetništvo. U radu u XVI. gimnaziji iznimno uivam zahvaljujui sposobnosti i zalaganju uenika, ali i odlinom funkcioniranju i pozitivnom usmjerenju cijelog kolektiva. U slobodno vrijeme uivam u kuhanju, toj iskonskoj vezi ovjeka i prirode.
Tea Sabol, prof
Iako je prošlu školsku godinu odraivala krae zamjene u XVI. gimnaziji, profesorica Tea Sabol ovu e cijelu godinu provesti s nama. Predaje hrvatski jezik prvim i etvrtim razredima i govori kako je atmosfera na satu uvijek jako ugodna, opuštena i vesela, no usprkos svoj zabavi i ugodnom okruenju, uvijek uspijeva obraditi cijelo planirano gradivo. Na pitanje o dojmu same škole, odgovorila je: Kao da sam se vratila u svoje školske dane, ali slika je zrcalna – Išla sam u II. Gimnaziju.
Prof. Sabol, osim što je na satu uvijek vrlo vedra s mnogo humoristinih i ironinih izjava, i sama je u slobodno vrijeme vrlo aktivna - od sviranja klavira, rekreacije u Maksimiru, sve do plesanja salse i, naravno, prebiranja knjiga po policama raznih knjinica.
S obzirom da se još uvijek prilagoava na okolinu naše škole, prof. Sabol je ispriala kratku duhovitost: I dalje me ne puštaju u školu prije zvona i pitaju koji me profesor poslao da printam.
-Tena G. Cavri
Anja Sinadinovi´, prof.
U školi sve cirkulira, panta rei, kako uenici, tako i profesori. Rastanci od dragih lica uz koja rastemo i sazrijevamo znaju biti teški, no to se ubrzo zaboravi pojavom novog, mladog, nasmiješenog lica spremnog za nove obrazovne pobjede. Upravo tako izgleda Anja Sinadinovi, profesorica matematike.
P: Bili ste ovdje na zamjeni prošle godine i sada ste tu ve oko 2 mjeseca, pa koji su Vam prvi dojmovi o XVI. i uenicima?
A: Kako ste vrlo, vrlo pristojni. Uzorni ste veinom, okej ste djeca. Što se tie znanja, konkretno iz matematike - pa ak i nije toliko loše! Bije vas glas da niste „jaki“ iz matematike, ali s druge strane nekakve osnove koje se predaju i koje ja traim od vas – pogotovo sad od etvrtaša zato što su ostali prvaši – ostvarujete bez problema. Solidni ste u svakom sluaju!
P: Koje su neke negativne i pozitivne strane kod zanimanja profesora matematike?
A: Negativne su definitivno - gdje god da se pojaviš nisi na dobrom glasu. I naravno da svi dolaze s nekakvim stavom da je to predmet koji se veinom ne voli, koji im predstavlja problem, koji je teak, koji se ne moe nauiti, na koji se troše novci za instrukcije i sline stvari. Ta cijela atmosfera oko predmeta je dosta negativna i onda na poetku uvijek se moraš boriti s tim da zapravo djeca dobiju nekakav bolji stav o predmetu. Ali opet s druge strane, moda je lakše, pogotovo mladim profesorima, predavati „ozbiljan predmet. Imam osjeaj da se mladi profesori iz predmeta koje nemate sve 4 godine i koji nisu obvezni na dravnoj maturi više trebaju boriti s disciplinom.
P: Što biste rekli - zašto je matematika vana? Ljudi uglavnom kau da im ona ne treba i pitaju se što e im tangensi i kotangensi u svakodnevnom ivotu. Zašto se ui matematika sve 4 godine, zašto je obvezna na dravnoj maturi?
A: Tangens i kotangens, to su detalji koji definitivno nee trebati svim ljudima. Meutim, s obzirom na gimnazijsko obrazovanje koje uenike treba pripremiti za fakultet, meu 30 ljudi se sigurno pojavi nekakvih desetero kojima e to trebati. Osi toga, sama matematika kao predmet razvija logino mišljenje, zakljuivanje, razlikovanje uzroka i posljedice i tako dalje. Dakle, za mentalno napredovanje je odlina.
P: Gdje ste odrasli, odakle ste?
A: Makarska.
P: Nedostaje li Vam?
A: Pa ljeti da, ali sam ljeti veinom i dolje. U Zagrebu sam ve dosta dugo, tako da mi je ovo postalo kao dom broj 2.
P: Došli ste tu na studij?
A: Tako je. Nakon završene srednje škole. 18 ili 19 godina, nisam ni sigurna.
P: Je li bio šok doi iz nekakvog manjeg grada u Zagreb, i koje su prednosti i razlike? Moete li dati uenicima, maturantima pogotovo, koji e sada moda ii van i nai se u slino situaciji, nekakve savjete?
A: Nije prevelik šok. Više je šok „mama mi ne kuha i ne isti“ i „što jesti danas“ i „joj, imam temperaturu 40 – hou li umrijeti?!“. Ti trenuci su bili šok. Sam ivot u veem gradu je zabavan. Vano je brzo nai prijatelje, nekoga na koga se moeš osloniti. . Nakon srednje škole stvaraš zapravo svoje male obitelji – i onda ti bude bolje.
P: Otkuda ideja i ljubav prema matematici i studiju?
A: Bilo mi je lagano i oekivano da to upišem. Ne mogu rei da je postojala velika ljubav prema matematici. Jednostavno bio je to predmet koji mi je leao, koji ne ide svima i onda je zapravo bilo logino da „idem ja na to“. Naknadno shvatiš da ima puno mentalnih izazova koje moraš pobijediti, pogotovo kad nisi neki veliki ljubitelj tih stvari, ali pobjeda je slatka.
Što radite u slobodno vrijeme?
A: Druim se s ljudima, gledam puno filmova i serija, crtam nekad...
P: Profesionalno crtate ili?
A: Na primjer, crtanje stvari po majici. Ili oslikavanje jastunica ili sline stvari. To su mi hobiji na koje u potrošiti puno vremena, improviziranja i snalaenja. Inae stvarno puno gledam filmove, serije, slušam muziku i izlazim.
P: Vi ste mlada profesorica, ali svejedno imate neki „pregled“ razliitih generacija. Što mislite o mladima danas – je li istina ono što govore stariji „A kvare se, prije je to bilo bolje...“?
A: Moda se i ja u jednom trenutku naem u situaciji da govorim „mladi danas su drugaiji“. Mislim da su svi „mladi danas“ bili isti „mladi danas“ uvijek, samo što je okolina bila drugaija i apsolutno sve utjee na jednu generaciju - kako se ponaša, kako provodi. Zapravo je provoenje slobodnog vremena ono što je karakteristino za odreenu generaciju. Ako razgovaramo o 60-ima, slobodno vrijeme je dosta drugaije izgledalo nego što danas izgleda. Razlike postoje, ali generalno priati o nekom srednjoškolskom uzrastu koji je ovakav ili onakav apsolutno nije ispravno i jednostavno ne moemo donijeti sud. Ja ne mogu rei da su danas drugaiji nego što sam ja bila ili što su moji roditelji bili. Danas imate internet, imate. pristup informacijama. Taj puno lakši pristup velikom broju informacija ini dobro mlaim generacijama. Iako moda previše buljite u ekrane.
P: S kim se druite iu zbornici?
A: S profesorima koji imaju u isto vrijeme pauzu ko i ja..
P: Misao za kraj?
A: Pokušajte moda malo dugoronije razmišljati i pobijedite neke trenutne frustracije te odredite prave prioritete u ivotu.
Petra Galovi, 4.d