XVI. gimnazija Zagreb

PROJEKT Život i rad Winstona Churchilla: O stopedesetoj obljetnici rođenja / The Life and Work of Winston Churchill: The 150th Anniversary of Churchill's Birth

30. studenog 2024. godine navršit će se sto pedeset godina od rođenja velikog britanskog državnika, političara, premijera i književnika Winstona Churchilla (1874. - 2024.). To je bio i razlog za provedbu ovog projekta, od rujna 2023. do lipnja 2024. godine, u 2.b i 2.e razredu. Kako bi lakše mogli spoznati i razumjeti Churchillovo djelovanje, njegov život i rad, učenici su najprije upoznali povijesni kontekst vremena u kojemu je on u dva mandata bio premijer Ujedinjenog Kraljevstva (od 1940. do 1945. te od 1951. do 1955. godine). Učenici su zatim sami, detaljno i po vlastitom izboru, obradili jedanaest tema. Obrada svake podrazumijevala je osnovna znanja do kojih je učenik došao vlastitim istraživanjem izvora te zadatke kojima se potaknula interakcija učenika predavača i ostalih učenika. Uz to, bilo je poželjno u prezentaciju uvrstiti i glazbu, kratki film i fotografije.

[opširnije]

Luka Prašnički govorio je o Churchillovom životu od rođenja do puberteta (The Early Life of Winston Churchill), a Nikola Frkanec o njegovom djetinjstvu (Winston Churchill's Childhood). Churchilla i njegovoga brata Jacka odgajala je dadilja, Elizabeth Everest. Prije nego što je počeo pohađati školu Harrow, roditelji su Winstona poslali u internate u Ascotu i Brightonu. Bio je buntovno dijete, opirao se disciplini i nije odavao dojam učenika koji bi kasnije bio u stanju studirati. Iako se ocu divio, otac svoje razočaranje Winstonom nije krio pa će zbog toga njihov odnos biti otuđen.

Tomislav Horvat pripremio je izlaganje na temu Britanska Indija (British India). Churchill je 1896. godine otputovao u Indiju sa svojom konjičkom pukovnijom. Tamo je ostao do 1899. godine. Iz Bangalorea požalio se svojoj majci da su jedini ljudi koje susreće vojnici i, ukupno uzevši, njegovo poznavanje Indije bilo je površno.

Nika Šerkinić tumačila je Churchillov angažman u neovisnosti Indije (Churchill's Involvement in Indian Independence). Kao premijer tijekom Drugoga svjetskog rata, Churchill je u potpunosti kontrolirao britansku reakciju na indijski pokret za neovisnost te se žestoko opirao Gandhiju.

Marko Latin govorio je o gladi u pokrajini Bengal 1943. godine (The Bengal Famine of 1943). Procjenjuje se da je u pokrajini Bengal u Britanskoj Indiji od gladi, malarije, bolesti uzrokovanih pothranjenošću, zbog nehigijenskih uvjeta te zbog loše britanske ratne politike umrlo između 0,8 i 3,8 milijuna ljudi.

Ivan Pavković analizirao je Churchillove govore (Winston Churchill's Speeches), čiji dijelovi nerijetko postaju nezaobilazni citati u svakodnevnoj jezičnoj uporabi. Jedan od najvećih govornika dvadesetog stoljeća, Churchill, pisao je sam svoje govore. Tu se mogu izdvojiti glasoviti Ratni govor (War Speech) iz 1939. godine; Krv, muka, suze i znoj (Blood, Toil, Tears and Sweat), Borit ćemo se na plažama (We Shall Fight on the Beaches) i Najljepši trenutak (The Finest Hour) iz 1940. godine te Nikad se ne predajte, nikad, nikad, nikad (Never Give In, Never, Never, Never) iz 1941. godine.

U rječniku prosječnog Britanca, najčešće se mogu naći Churchillove rečenice koje se rabe gotovo kao poslovice poput:

I am an optimist. It does not seem too much use being anything else. (Ja sam optimist. Biti bilo što drugo ne čini se da je od velike koristi.)

If you are going through hell, keep going. (Ako hodate kroz pakao, samo nastavite hodati.)

Courage is what it takes to stand up and speak; courage is also what it takes to sit down and listen. (Hrabrost je ono što je potrebno da se ustane i govori; hrabrost je također ono što je potrebno da se sjedi i sluša.)

It is no use saying, 'We are doing our best.' You have got to succeed in doing what is necessary. (Nema koristi od toga da se kaže 'Dajemo sve od sebe'. Morate uspjeti učiniti ono što je potrebno.)

Nekoliko učenika u svojoj se prezentaciji bavilo Churchillovim odnosom s drugim povijesnim osobama. Jana Horvat proučila je Churchillovu povezanost s kraljicom Elizabetom II. (Winston Churchill and Queen Elizabeth II). Nakon smrti kralja Georga VI., Churchill je bio sumnjičav, smatrajući da je kraljica tek dijete, no tijekom godina s njom je uspostavio odnos pun povjerenja i međusobnog uvažavanja.

Matko Mišetić Dodig analizirao je Churchillov odnos s de Gaulleom i Trumanom (Winston Churchill, de Gaulle and Truman), dok je Karlo Kuk opisao odnos Churchilla i Hitlera (Winston Churchill and Hitler). Unatoč tome što su često imali oprečna stajališta, Churchill bi de Gaulleu uvijek priznavao odlučnost da se suprotstavi zajedničkom neprijatelju. Osobni odnos između Trumana i Churchilla s vremenom je postao blizak, dok se Churchill i Hitler nikada nisu sastali. Churchill je napisao članak o Hitleru za časopis Strand 1935. godine, koji je kasnije objavljen u njegovoj knjizi Great Contemporaries (Veliki suvremenici) 1939. godine. Članak jasno iskazuje Churchillovo protivljenje barbarstvu nacističkog režima, ali zaključuje da još nije prekasno da se Hitler promijeni. Churchillov esej u Njemačkoj kasnije je bio zabranjen.

Leonardu Ružić Periša zanimao je položaj i odnos između Ujedinjenog Kraljevstva i drugih država dok se Tibor Škiljan u svojoj prezentaciji osvrnuo na Churchillovu ulogu u Drugome svjetskom ratu.

U određenom smislu, cijelo Churchillovo ranije djelovanje priprema je za vodstvo države u ratu. Strastveni domoljub koji vjeruje u značaj svoje zemlje i njezinu povijesnu ulogu u Europi, carstvu i svijetu, povjesničar i ratni veteran, majstor političke umjetnosti, čovjek željezne konstitucije, neiscrpne energije i potpune koncentracije, unaprjeđivao je sve svoje sposobnosti kako bi ih, kada dođe trenutak, mogao u cijelosti usmjeriti na spas Ujedinjenog Kraljevstva i vrijednosti za koje je vjerovao da zastupa u svijetu.

Mr. sc. Lada Rebernjak, prof.