Od školske godine 2025./2026. knjižnica XVI. gimnazije pridružuje se pokretu zelenih knjižnica. Pojam zelenih knjižnica potječe iz 90-ih godina 20. stoljeća i odnosi se na zgradu, tj. samu izgradnju prema ekološkim načelima. Osim toga, to su i knjižnice koje razvijaju i provode aktivnosti i programe vezane za održivost i zaštitu okoliša, obilježavaju važne datume i nabavljaju građu koja podupire zelenu pismenost.
Među ciljevima održivog razvoja ističu se kvalitetno obrazovanje, održivi gradovi i zajednice, pristupačna energija iz čistih izvora, zaštita klime i očuvanje vodenog svijeta. Stvaranjem održivih navika, „zelenim“ događanjima i literaturom želimo doprinijeti razvoju ekološke svijesti naših korisnika kako bi i oni sami mogli pozitivno utjecati na svoju okolinu.
Ako imate prijedlog aktivnosti (radionice, predavanja, akcije i sl.) ili knjige koja bi pridonijela izgradnji naše zelene knjižnice, javite nam!

IZABRAN LOGOTIP ZELENE KNJIŽNICE

U mjesecu listopadu, u okviru projekta Zelene knjižnice, raspisali smo natječaj za izradu logotipa Zelene školske knjižnice XVI. gimnazije. Do 10. studenog 2025. godine pristiglo je 17 radova. Izbor najboljeg rada odlučile su profesorice Ana Bunčić, Maja Marović i Erna Bužančić.

Najboljim radom proglašen je logo učenice Eme Luheni, 1.e.

 

Tekst pripremila i uredila Katja Štrosar, 1.e

Učenici projektiraju održive gradove

Učenici 2. e razreda s profesoricama Reom Blagajac i Anom Bunčić sudjelovali su na radionici „Gradovi budućnosti“, koju je provela udruga Odraz. Bila je to prva aktivnost u sklopu razvoja zelene knjižnice naše škole.
Magdalena Makar i Ksenija Vorberger predstavile su rad udruge,  a potom su objasnile koncepte poput održivih gradova, pametnih gradova i održive mobilnosti. S učenicima su razgovarale o prometnom planiranju, štednji energije, stvaranju pješačkih zona te navele primjere dobre prakse.
U drugom dijelu radionice učenici su dobili zadatak da u timovima osmisle gradove budućnosti – kako će se 2075. godine gradovi projektirati, kako će se stanovnici kretati, komunicirati i provoditi slobodno vrijeme.
Neki od prijedloga su uvođenje školskih autobusa, povećanje gradskih autobusnih linija, više klupa i drveća, komunikacija solarnim voki-tokijima, nastava u prirodi, zelenilo na zgradama, brodovi-kuće, solarni tuševi te golubovi pismonoše.
Nadamo se da će neki od prijedloga i prije 2075. godine zaživjeti u našim gradovima.

Skip to content