Zlatna formula hrvatskoga jezika
Nositelji: mr. sc. Jasna Košćak i zainteresirani učenici 2.a, 2.b, 3.a
Ciljevi projekta i projektne nastave ostvarivali su se u kontinuitetu tijekom školske godine 2022./2023. Njegovanje svijesti o hrvatskoj kulturnoj baštini i tradiciji, osvještavanje potrebe očuvanja hrvatskih dijalekata i mjesnih govora, odgoj za dijalektnu toleranciju, proučavanje i razvijanje spoznaje o hrvatskim narječjima kao nematerijalnom kulturnom dobru, potrebi i vrijednosti skrbi za sve idiome hrvatskoga jezika kao dijela nacionalnog identiteta u duhu preradovićevske misli: Ljub' si rode jezik iznad svega,/ U njem živi, umiraj za njega!/ Po njemu si sve što jesi:// Bez njega si bez imena,/ Bez djedova, bez unuka,/U prošasti, sjena puka,/ Ubuduće niti sjena!
Upoznavanje Zlatne formule hrvatskoga jezika ča – kaj – što i neprijepornoga prinosa Drage Štambuka koji pod tim nazivom godinama promiče hrvatska narječja, sastavni je dio projektnoga rada kao i upoznavanje njegova gorljiva zalaganja koje je urodilo plodom: 29. studenog 2019. Zlatna formula uvrštena je na Nacionalnu listu hrvatske baštine kao nematerijalno kulturno dobro. Poticaj radu na projektu Zlatne formule riječi su samoga autora: Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što sažima i predočava na jednostavan i razumljiv način poput oznaka (eng. brand) bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga i tropletnoga jezika, sastavljenog od triju dionica (stilizacija ili idioma/narječja), čakavske, kajkavske i i štokavske…Rečeni potencijal, osobito leksički, kojega sadrže hrvatske jezične stilizacije, veliko je jezično, kulturno i identitetsko blago hrvatskoga naroda pa sve što to blago postavlja u žarište pozornosti mladih naraštaja potiče osvješćivanje i dublje razumijevanje naravi našega trojednoga jezika, jedinoga takvoga među slavenskim jezicima. (Štambuk, Zlatna formula hrvatskoga jezika ča – kaj – što, Jezik, god. 65. br. 4 -5:177 – 178)
Promoviranje i oživljavanje kajkavskoga, čakavskoga i štokavskoga narječja odvijalo se putem književnih i drugih vrsta tekstova te online upoznavanjem govora izvornih govornika. Učenike se postupno uvodilo u samostalno korištenje različitih izvora pri proučavanju građe čime se poticao znanstvenoistraživački rad te razvijale komunikacijske i prezentacijske vještine. Samostalnim istraživačkim radom kod kuće i u školi, u skupinama i u paru, suradnički učeći i kreativno ostvarujući odgojno–obrazovne ishode učenici su stvarali i oblikovali tekstove prema postavljenim zadatcima. 2. a i 2. b razred, proučavajući područnu raslojenost jezika te osobitosti triju narječja na leksičkoj, fonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini, njihovu rasprostanjenost te mjesne govore pojedinih narječja, izrađivali su dijalektološke tablice. Pristupilo se i specifičnosti pojedinih mjesnih govora. Slušalo se, primjerice, izvornoga govornika bednjanskih govora i uspoređivalo s općim obilježjima kajkavskoga narječja kojem pripadaju bednjanski govori.
3. a razred kreativno je stvarao u književnoj radionici pod nazivom Postmodernizam i tradicija iskazujući poznavanje književnih djela i likova, književnopovijesnih razdoblja, funkcionalnih stilova i idioma hrvatskoga jezika. Nakon proučavanja tragedije Hamlet Wiliama Shakespearea, groteskne tragedije Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja Ive Brešana, potom romana Koraljna vrata Pavla Pavličića te pastorale Dubravka Ivana Gundulića zaključivalo se o tradicionalnoj i postmodernističkoj književnosti te obilježjima postmodernizma, uspostavljanja mosta prema tradiciji, postupcima intertekstualnosti i intermedijalnosti, jezičnim i stilskim aspektima navedenih književnih djela. Drugi dio rada učenika bila je priprema i kazivanje monologa. Hamletov monolog Biti ili ne biti W. Shakespearea izvela je Lara Kette, a hamletovski monolog u postmodernističkom duhu likova Škunce i Škoke koji, kako stoji uputa u tekstu, govore zajedno, Škunca sa zanosom, a Škoko čitajući bez volje: uprizorili su Lovro Rajić, Marko Kalaica i Ali Alili. Služeći se govornim vrednotama u kazivanju teksta, učenici su se okušali i u scenskome uprizorenju.
Treći dio rada odvijao se u skupinama. Tema je bila Hamlet u suvremenom svijetu. Učenici su kreirali u svojoj skupini postmodernistički monolog služeći se Shakespeareovim i Brešanovim monolozima Hamleta pišući organskim i neorganskim idiomima stvaralački se izrazivši potaknuti književnim tekstom.
1. skupina: Hamlet u XVI. gimnaziji: Lea Bićanić, Helena Vurušić, Lara Kette i Bruna Plehan (standardni jezik);
2. skupina: Hamlet: Ana Rezar, Jurja Šimunac, Ana Marija Čupić i Karla Nikolić (čakavsko narječje);
3. skupina: Hamlet: Hana Krajnović, Ali Alili, Korina Tušinski, Tina Mimica i Petra Lušić (razgovorni idiom);
4. skupina: Hamlet na Svjetskom nogometnom prvenstvu – Qatar: Karlo Cmrečnjak, Melani Matić, Karla Barković, Nika Franjić i Lovro Rajić (standardni jezik);
5. skupina: Hamljetof manuluog: Luka Bolfek, Lana Makarun, Marko Kalaica, Maria Morić i Terezija Krmelić (kajkavsko narječje)
Predstavnici skupine izvodili su monologe pred publikom (drugim učenicima), a zadovoljstvo i ozračje radosti preplavilo je učenike u osvrtu na rad u skupinama, zadatcima i monolozima te samovrednovanju učinjenoga. Završni dio rada činilo je prikupljanje radova – monologa i izrada plakata s temom Zlatna formula ča – kaj – što, idiomi hrvatskoga jezika u postmodernističkom duhu i ruhu hamletovskih monologa, likovno osmišljavanje, uporaba boja i crteža, u čemu su svoj doprinos dali Tina Mimica i, osobito, Luka Bolfek koji je koordinirao izradu plakata, nacrtao i osmislio govorne situacije na različitim idiomima te oblikovao likove – karaktere u duhu stripovskih minijatura i karikatura spajajući tradicionalno i supkulturalno. Uspjeh nije izostao, učenici su bili iznimno zadovoljni i radosni zbog ostvarenoga.
Mr. sc. Jasna Košćak, prof.