XVI. gimnazija Zagreb

Effective Communication and Obstacles / Učinkovito sporazumijevanje i zapreke (prof. Ana Ribarić Gruber i prof. Lada Rebernjak)        

Profesorica psihologije u našoj školi Ana Ribarić Gruber i ja dogovorile smo se da osmislimo projekt kojim bismo povezale svoja dva predmeta, psihologiju i engleski jezik, ali i sve zainteresirane učenike u dvama razredima u kojima predajemo, u 3.a i 3.b. Odlučile smo da se teme koje ćemo ponuditi učenicima ne bave sporazumijevanjem s obzirom na poznavanje stranog jezika (u ovom slučaju engleskog), već da se projekt usmjeri na sporazumijevanje kao, između ostalog, psihološki fenomen. Projekt je proveden od rujna 2023. do lipnja 2024. godine.  

[opširnije]

Lea Bojić i Iva Jakopović opisale su fizičke zapreke u komunikaciji (Physical Barriers to Communication) kao što su buka, iskrivljeni smisao poruke, prostor, tehničke poteškoće, vrijeme, udaljenost i višak informacija. U niz svojih slikovitih prikaza ovih zapreka one su uspjele uključiti cijeli razred pa su učenici imali priliku sudjelovati i iskusiti ih osobno. Lea Mezdjić i Antonija Žafran objasnile su kako fiziološke zapreke (Physiological Barriers to Communication), pamćenje, pozornost i percepcija, ometaju sporazumijevanje. Psihološke zapreke (Psychological Barriers to Communication / pogrešne pretpostavke, ljutnja, stajališta i vrijednosti, negativna slika o sebi, strah i obrambeni stav, pretjerano samopouzdanje i apatija) bile su tema koju su izabrale Paola Đorđević i Lara Užbolt. Marta Bratulić definirala je etnocentrizam (Ethnocentrism: Us and Them) kao još jednu zapreku komunikaciji jer to je vjerovanje da je vlastita kulturološka ili etnička skupina superiornija drugim kulturama ili etničkim skupinama.

Petra Fabijanković i Maja Gavrančić govorile su o stereotipovima i predrasudama (Stereotypes and Prejudice), koje, kao neopravdane i netočne pretpostavke, također ometaju učinkovitu komunikaciju. Mara Jordan nastojala je sažeti sve razloge zašto se ne razumijemo (Why We Don't Understand Each Other) te je istaknula načine na koje možemo poboljšati međusobno razumijevanje. Nika Gorjanc analizirala je aktivno slušanje (Active Listening) te je zaključila da je to komunikacijska vještina koja nadilazi puko slušanje jer iziskuje aktivno sudjelovanje te razumijevanje smisla i značenja riječi.

Marina Prusac i Dora Tomić Babić svoju su prezentaciju usmjerile na korisne savjete, ali i na prednosti učinkovitog sporazumijevanja (Effective Communication: Advantages and Useful Tips), a Fabijan Tolić ideju uspješne komunikacije (Successful Communication) prikazao je s pomoću apstraktnih simbola. Kako bi komunikacija bila učinkovita ona mora biti jasna, točna, potpuna, sažeta i empatična. Ne smijemo zaboraviti svoj komunikacijski stil prilagoditi slušateljima, davati i primati konstruktivne povratne informacije, iskazivati empatiju i poštovanje te razumijevati neverbalne poruke. Uz to, važno je gledati sugovornika u oči, govoriti jasno i ujednačenim tonom. Na kraju, ono što govorimo trebamo sažeti, a zatim i prestati govoriti.

Uspješno sporazumijevanje odnosno komunikacija svrhovita je i jasna razmjena ideja i misli, mišljenja, znanja i podataka, a zbog međusobnog razumijevanja zadovoljni su i pošiljatelj poruke i njezin primatelj.

Mr. sc. Lada Rebernjak, prof.