preskoči na sadržaj

XVI. gimnazija Zagreb

Login

Korisne poveznice:

MZOS
AZOO
Portal za kole
Sve o dravnoj maturi
CARNET



« Studeni 2018 »
Po Ut Sr e Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani dogaaji

Dobrodoli

LJETOPIS 2022

LJETOPIS 2021

VIRTUALNA KNJINICA




 

 

Povijest

Povijest XVI. gimnazije

Šezdesetih godina 20. stoljea osjetila se potreba za osnivanjem specijaliziranih gimnazija u kojima bi neka podruja bila zastupljena s pojaanom satnicom. Tako je, na poticaj prof. dr. Rudolfa Filipovia, predstojnika Katedre za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, osnovana jezina gimnazija s poveanim brojem sati nastave engleskog jezika. Namjera pri osnivanju takve gimnazije bila je omoguiti uenicima svladavanje stranog jezika u redovnoj obrazovnoj ustanovi, bez dodatnog ulaganja u privatne poduke.

Za lokaciju gimnazije u osnivanju odabrana je tada gotovo nova školska zgrada u Mesievoj ulici 35, gdje su u dvije smjene funkcionirale dvije osnovne škole: Osnovna škola Ivana Gorana Kovaia i Osnovna škola Dragice i Rade Konara. Zbog smanjenja broja uenika osnovnoškolske dobi potrebe tog dijela grada bilo je mogue pokriti samo jednom školom. Nastavši de facto spajanjem dviju osnovnih škola, nova je škola zadrala ime Osnovna škola Ivana Gorana Kovaia i nastavila je s radom u istoj zgradi u jednom turnusu. Drugi turnus dodijeljen je novoosnovanoj XVI. gimnaziji, koja je nazvana po Dragici i Radi Konaru. Izvori govore da je 25. rujna 1964. odran prvi sastanak Savjeta XVI. gimnazije koji su sainjavali: Nada Buljan, dr. Rudolf Filipovi, Zlata Goldstein, Zlata Kipi, Vera Nagy, Nada Uzelac i Smilja Tripalo. Vršiteljem dunosti direktora za prvu školsku godinu 1964./65. imenovana je Antica Stojsavljevi, profesorica engleskoga jezika u Institutu za fonetiku pri Filozofskom fakultetu  u Zagrebu.

Te prve školske godine upisano je 102 uenika u tri prva i jedan drugi razred. U prvi razred upisani su uenici koji su prošli vrlo zahtjevan prijemni ispit govornog i pisanog engleskog jezika. U drugi razred upisani su vrlo dobri i odlini uenici iz raznih zagrebakih gimnazija koji su pokazali interes za program nove Škole, poglavito u smislu unaprjeivanja vlastitog znanja engleskog jezika. Openito, novoosnovana je Škola budila veliko zanimanje uenika jer je njezin nastavni plan podrazumijevao dvojezino pouavanje nekih predmeta. Postojala je i odreena namjera postupnog uvoenja dvojezine nastave svih predmeta.

Engleski jezik bio je prvi obvezni strani jezik sa šest sati tjedne nastave, od kojih su dva sata predavali izvorni govornici. Nastavnici s punim radnim vremenom te prve školske godine 1964./65. bili su: Vjera oki, prof. matematike; Maja Emrovi, prof. tjelesnog odgoja; Zlata Kipi i Vera Nagy, profesorice engleskoga jezika; dr. Josip Lui, prof. povijesti; Vojislav Tomi, prof. hrvatskoga jezika i knjievnosti i Vlatka Valenta Šiprak, prof. biologije. Ostale nastavne predmete predavali su kolege iz drugih zagrebakih gimnazija. Dr. Sonia Biani, predava na Filozofskom fakultetu i izvorni govornik, bila je jezini savjetnik. Škola je tijekom cijelog svog rada odravala tijesne veze s Odsjekom za anglistiku i Institutom za fonetiku Filozofskog fakulteta i Britanskim savjetom za kulturne veze iji su predavai esto gostovali u Školi i bili savjetnici i mentori kolegama u Školi. Školske godine 1965./66. profesorica Stojsavljevi napustila je XVI. gimnaziju, a prof. Rua Feldman izabrana je za elnu osobu Škole.

Školske godine 1966./67. XVI. gimnazija bila je proglašena najboljom gimnazijom u tadašnjoj SFRJ. Dvije godine kasnije bila je trea u dravi. Tijekom narednih deset godina (1967.–1977.) Škola je zadrala svoj status jedne od ponajboljih gimnazija u tadašnjoj SFRJ. Školu su posjeivali lanovi stranih delegacija vezanih uz obrazovanje koji su dolazili u Hrvatsku, te na taj nain pridonijeli njenom ugledu i prepoznavanju u cijeloj Europi. Tijekom tog vremena broj uenika je stalno rastao tako da je 1972./73. Škola imala 16 razrednih odjeljenja, po etiri za svaku generaciju. Prof. Rua Feldman uspješno je upravljala Školom uz stalnu pomo prof. dr. Rudolfa Filipovia kao predsjednika Savjeta.

Sredinom sedamdesetih godina zapoete su radikalne promjene školskog sustava u Hrvatskoj, koje nisu zaobišle ni XVI. gimnaziju. U to je vrijeme došlo do ukidanja gimnazija, odnosno do uvoenja tzv. „usmjerenog obrazovanja“. Tako su  sve srednje škole, jednako dotadašnje gimnazije i strukovne škole, imale u prve dvije godine školovanja izjednaene nastavne planove i programe. U treoj i etvrtoj godini nastavni planovi bili su razliiti za razliite tipove škola, te su trebali uenike osposobiti za neko zanimanje. Jezina gimnazija izgubila je svoj obrazovni identitet, koji je najviše bio prepoznat kroz poveani broj sati nastave stranog jezika, te je uenike trebala obrazovati za zanimanja kao što su turistiki vodi, inokorespondent ili suradnik u nastavi.

Istodobno s programskom reformom srednjeg školstva u Hrvatskoj provedena je i opsena formalno-administrativna reforma, koja je podrazumijevala ujedinjavanje po nekoliko srednjih škola u jedan vei, kako se to tada nazivalo, obrazovni centar.

Tako je 1977. godine XVI. gimnazija izgubila pravnu osobnost, te se sa
XVII. gimnazijom V. I. Lenjina, smještenom u Krianievoj 4a, ujedinjuje u Obrazovni centar za jezike sa sjedištem, takoer, u Krianievoj 4a. Godinu kasnije spomenutom Obrazovnom centru pridruila se i dotadašnja Klasina gimnazija. Prva ravnateljica novoosnovanog Obrazovnog centra za jezike bila je prof. Rua Feldman, koja je s te dunosti otišla u mirovinu. Vanu ulogu u razvoju Obrazovnog centra za jezike imalo je i dvoje dotadašnjih karizmatinih direktora XVII. gimnazije i Klasine gimnazije: profesorica Mira Pirker i profesor Marijan Brui, koji su preuzeli funkcije voditeljâ turnusa. Nakon prof. Feldman Školu su uspješno vodili profesori Aleksandar Kolka, Mirjana Joksi i Zlatko Šešelj. Nastava se u Obrazovnom centru za jezike odravala na dvije lokacije: u Mesievoj 35 u jednom turnusu te u Krianievoj 4a u dva turnusa. Vremenom je došlo i do potpunog fuzioniranja svih triju škola, te su gotovo svi profesori izvodili nastavu na obje lokacije i u oba turnusa. Budui da je Obrazovni centar za jezike nastao spajanjem gimnazija, meu kojima je i Klasina gimnazija s višestoljetnom tradicijom, profesori su na svaki nain nastojali zadrati gimnazijsko ozraje, te su u tome, koliko je to u danim uvjetima bilo mogue, zahvaljujui svojim kompetencijama i vještom pristupu nastavnim programima, i uspjeli.

1990. i 1991. godine stvoreni su uvjeti za novu reformu hrvatskog školstva te su u srednjoškolski sustav vraene gimnazije kao opeobrazovne institucije. S 31. kolovozom 1991. Obrazovni centar za jezike prestao je postojati i dolazi do njegove disolucije na tri gimnazije pa, formalno, od 1. rujna 1991. postoje: XVI. gimnazija sa sjedištem u Krianievoj 4a kao jezina gimnazija s engleskim kao prvim stranim jezikom, Klasina gimnazija takoer sa sjedištem u Krianievoj 4a te XVIII. gimnazija u Mesievoj 35 kao jezina gimnazija u kojoj su njemaki i francuski dominantni strani jezici.

Ranije je opisano kako su profesori svih triju „starih“ gimnazija sudjelovali u nastavi cjelokupnog Obrazovnog centra za jezike. Prilikom razdruivanja 1991. g. svaki je profesor dobio pravo iskazati elju u kojoj bi novoj gimnaziji elio raditi. Tako su se u zbornici „nove“ XVI. gimnazije našli profesori koji su svoje karijere zapoeli u XVI. gimnaziji u Mesievoj, kao i oni koji su djelovali u nekadašnjoj XVII. gimnaziji u Krianievoj, i to u podjednakom broju. Dakako, tada je ve bilo i nešto mlaih kadrova koji su svoj rad zapoinjali u vrijeme Obrazovnog centra za jezike, od kojih su neki, potrebno je i to spomenuti, svoje srednjoškolske dane ostavili u nekoj od ovdje spominjanih srednjoškolskih institucija. Svi su oni zasluni za razvoj XVI. gimnazije i zahvaljujui njima poznajemo XVI. gimnaziju kakva je ona danas.

Prvom ravnateljicom obnovljene XVI. gimnazije postala je profesorica Kata Bolf, ranije profesorica matematike u XVII. gimnaziji i dotadašnja voditeljica turnusa u Obrazovnom centru za jezike. Tako je prof. Bolf XVI. gimnaziju povela u novo razdoblje, pri emu treba istaknuti da je prvih nekoliko godina njezinog mandata obiljeilo nezahvalno vrijeme kada je škola u svoje redove nesebino primila odreen broj uenika i profesora ratom zahvaenih hrvatskih prostora.

Sredinom 2000. g. ravnateljem XVI. gimnazije postao je profesor hrvatskoga jezika i knjievnosti Ante Gulin. Ranih 2000.-ih godina, pod vodstvom prof. Gulina, u rad Škole uvode se mnoge novine. Tako uenici dobivaju mogunost biranja mnogih sadraja, poput razliitih slobodnih aktivnosti, sudjelovanja u projektnoj nastavi, sudjelovanja u pokretanju i izradi Ljetopisa XVI. gimnazije, web stranice, asopisa 16. krug itd. Takoer, od 2001. ponovno je uvedena dvojezina nastava iz nekih predmeta te sudjelovanje izvornih govornika u izvedbi nastave engleskog jezika u dvojezinim razrednim odjeljenjima.

2010. godine ponovno dolazi do promjene u vodstvu XVI. gimnazije.  Profesorica Jadranka Tukša, voditeljica knjinice, izabrana je na mjesto vršiteljice dunosti ravnatelja i tu je dunost obnašala nekoliko mjeseci.

Od prosinca 2010. godine Škola je dobila novu ravnateljicu, prof. Ninu Karkovi, a bilten Škole i dalje biljee zapaeni uspjesi uenika i njihovih profesora.

 

 

 




preskoči na navigaciju